Prvi korak koji Compliance officer (Menadžer kompanijskog poštenja) međunarodne kompanije uradi kada prvi put ili periodično tokom saradnje evaluira poštenje poslovnog partnera sa Balkana je odlazak na internet pretraživač. Provjerava se javna slika kompanije, vlasnika i menadžmenta iz ugla poslovnog poštenja.

Piše: Bojan Bajić, predsjednik Poslovne asocijacije ‘WEFEC’

Digitalna revolucija je donijela promjene u skoro sve pore života i to je već svima poznato. Ono što je ostalo prilično nepoznato u balkanskoj poslovnoj zajednici su novi trendovi utvrđivanja reputacije kompanije iz ugla njenog poslovnog poštenja putem google pretraživača na internetu.

Opšte je poznata činjenica da se poslovni odnos između poslovnih partnera može dugoročno razvijati samo na osnovama poštenog i fer odnosa. Držanje riječi u poslovnom odnosu je mnogo važnije od ugovora, jer se ugovor može uz neke neprecizne klauzule zloupotrijebiti na štetu poslovnog partnera, ali to bio ujedno bio i zadnji ugovor koji biste imali sa tim partnerom. Tako da će stisak ruke i držanje date riječi ostati trajni i nezamjenjivi fundamenti dugoročnog poslovnog partnerstva.

Međutim, kada pričamo o sve više prisutnoj povezanosti balkanske poslovne zajednice sa medjunarodnim poslovnim akterima, tu već dolazimo do problema za lokalne preduzetnike.

Poslovno poštenje na zapadu se u zadnjoj deceniji kodifikovalo kroz razne zakone i regulative sa basnoslovnim finansijskim kaznama za nepošteno ponašanje na tržištu, prema državi ili prema uposlenicima, poslovnim partnerima, klijentima i dr. Sve je to natjeralo kompanije da moraju unaprijed dokazati da neće biti nepošteni, za razliku od starog modela po kojem ste bili poštena kompanija sve dok ne eskalira neki prekršaj. Danas na zapadu kompanija mora svom brendu pored kvaliteta proizvoda ili usluga, solventnosti, efikasnosti, inovativnosti i drugih klasičnih kvaliteta, dodati i dimenziju poslovnog poštenja.

Kompanije na zapadu svoju posvećenost poslovnom poštenju dokazuju transparentnim procedurama poslovanja, objavljivanjem kodeksa etičkog ponašanja, uvođenjem internih procedura izbjegavanja zabranjenih poslovnih praksi, edukacijom svojih uposlenika o etičkim standardima poslovanja, pa sve do uvođenja nove menadžerske pozicije za praćenje i koordinaciju poštenog poslovanja, koja se na zapadu zove ‘Compliance officer’ ili ‘Menadžer za usklađenost poslovanja’, kako se pretežno kod nas naziva.

Od kompanija se očekuje da javno demonstriraju svoj odnos prema poslovnom poštenju, tj. da reklamiraju i promovišu svoje poslovno poštenje u svim poslovnim relacijama. Ovakva poslovna praksa je potpuno suprotna našoj balkanskoj kulturi u kojoj radiš pošteno, ćutiš i čekaš da to bude prepoznato, do te mjere da je sramota o tome javno govoriti. Kod nas čak postoje i pogrdne, veoma sočne narodne poslovice za one koji se hvale poštenjem. Upravo u ovoj kulturološkoj razlici nastaje problem za domaće kompanije kada stupaju u interakciju sa zapadnim tržištima i međunarodnim poslovnim partnerima.

Ilustrativan je primjer predstavnika jedne skandinavske kompanije koji dolazi na poslovni skup na Balkan da govori o poslovnim praksama svoje kompanije, kome je organizator skupa ponudio da se sastane sa nekolicinom domaćih proizvođača koji su zainteresovani za saradnju. Predstavnik skandinavske kompanije je odbio mogućnost tih susreta uz obrazloženje da se nema dovoljno vremena za dobijanje odobrenja od strane Compliance officer-a njegove kompanije koji mora provjeriti nivo poslovnog poštenja tih zainteresovanih kompanija.

Možemo reći da ovakva praksa u neformalnom obliku važi i na Balkanu, jer poslovni ljudi koji drže do svoje reputacije takođe biraju s kim će ‘popiti kafu’ kako ne bi postali predmetom raznih problematičnih priča. Ali ono što je novina u zapadnom biznisu se odnosi na uvođenje procedura i parametara kako se procjena poslovnog poštenja potencijalnih partnera vrši, pa sve do toga da je zakonski propisana i dokumentuje se u poslovnim knjigama kompanije, te je čak podložna inspekcijskom nadzoru od regulatornih tijela. To u prevodu znači da kompanije na zapadu imaju zakonsku odgovornost za izbor i ponašanje svojih poslovnih partnera. 

Ovaj segment birokratizacije poslovnog povjerenja između poslovnih partnera će vjerovatno biti najproblematičniji za balkanski mentalitet kojeg krasi neposrednost, neformalnost, komunikacija svih sa svima, lakše ulaženje u rizične i neprovjerene relacije, itd. U svakom slučaju, bez obzira na lijepe strane balkanske neposrednosti u komunikaciji, poslovni ljudi koji teže evropskom i američkom tržištu će morati usvajati nova poslovna pravila.

Novi zakoni na zapadu, naročito u zadnjoj deceniji od velike ekonomske krize iz 2008.godine, po prvi put u istoriji biznisa postavljaju princip biznis poštenja na prvo mjesto, a profit na drugo mjesto. Ovo je revolucionarna promjena poslovnih modela sa kojima se ni sam zapad još uvijek nije dovoljno uskladio, ali se već u ovoj fazi osjeća jak uticaj na poslovne trendove na Balkanu.

Otkud GOOGLE iz naslova teksta u svemu ovome?

Prvi korak koji Compliance officer, tj.Menadžer kompanijskog poštenja medjunarodne kompanije uradi kada prvi put ili periodično tokom saradnje evaluira poštenje poslovnog partnera sa Balkana je odlazak na internet pretraživač. Provjerava se javna slika kompanije, vlasnika i menadžmenta iz ugla poslovnog poštenja. Prvo se provjerava da li kompanija demonstrira i obećava svoje poslovno poštenje, npr. na svojoj zvaničnoj web stranici, te da li je to proforme obećanje ili su vidljivi uvjerljivi elementi korporativnog programa za pošteno poslovanje (gore smo već rekli da su elementi propisani raznim standardima i regulativama). Ako nema ništa od ovoga onda je to recimo žuta zastavica rizika, jer kako rekosmo maloprije, na zapadu se rezonuje da ako ne demonstriraš poštenje onda vjerovatno nešto loše kriješ.

Nakon toga se pretražuju vijesti o kompaniji. Ako na internetu dominiraju loše vijesti, a naročito kada je riječ o kršenju zakona i propisa, onda se gleda da li se radi o zvaničnim pravosudnim procesima ili o pisanjima medija, blogera, konkurencije itd. Potvrdjene optužnice i presude za zabranjene poslovne prakse obično znače automatsku crvenu zastavicu, mada se na Balkanu zbog generalno lošeg ugleda pravosuđa može desiti da je kompanija nepravedno optužena, pa se i u tim situacijama može reputacija pred međunarodnim partnerima odbraniti uz ozbiljne ‘Compliance analize slučaja’.

Kod negativnih medijskih natpisa se nikad ne stavlja automatska crvena zastavica jer Compliance officer ne može potvrditi da li je u pitanju istinito ili lažno izvještavanje o kompaniji, ali se tada upoređuje javni argumentovan odgovor kompanije na javne kritike. Ukoliko kompanija nije javno i argumentovano demantovala optužbe, ukoliko na web stranici nema kredibilnih elemenata poslovne etike, onda bi loši medijski natpisi sa početne žute zastavice postali u očima Compliance officera crvena zastavica, te bi već u tom momentu bila podignuta ‘ručna kočnica’ pa čak i za samu komunikaciju sa takvim poslovnim partnerom, da ne govorimo o realizaciji poslovne saradnje.

Kada kompanija sa Balkana uspješno prođe ovu prvu fazu analize javne slike poslovnog poštenja koja je utisnuta na internetu, tek onda dobija priliku da razgovara o poslovnoj saradnji. Druga faza provjere prije nego što se sklope poslovni aranžmani podrazumjeva dodatne provjere samih internih procesa i poslovnih praksi unutar same kompanije, o čemu će biti više riječi u narednom tekstu.

Domaće kompanije koje imaju bilo kakvu interakciju sa međunarodnim sredstvima, fondovima, kreditima, tržištima i partnerima, ili planiraju da se integrišu u ista, moraju kreirati strategiju izgradnje transparentnih poslovnih procesa i brendiranja kompanije u smislu poslovnog poštenja i usklađenosti sa međunarodnim standardima, jer je to postao preduslov ne samo dugoročnog razvoja poslovanja na zapadnim tržištima i sa zapadnim partnerima, već i neka vrsta vize za interakciju sa međunarodnim poslovnim partnerima.

Poslovna asocijacija ‘WEFEC’ je kao podršku domaćim privrednicima dizajnirala jedinstven servis za izradu Corporate Internet Integrity Brand Report – CIIBR (Izvještaj o internet slici poslovnog poštenja kompanije), gdje uz pomoć svjetski prepoznatih compliance profesionalaca analizira domaću kompaniju iz ugla medjunarodnih standarda poslovanja i sačinjava izvještaj o slici koju kompanija ostavlja na internetu u smislu poslovnog integriteta i usklađenosti. Sastavni dio izvještaja su preporuke korektivnih mjera i pratećih PR intervencija koje kompanija treba da preduzme kako bi popravila svoj brend u smislu integriteta, te kako bi se bolje pripremila za širenje na međunarodna tržišta i uspješnije otklonila zabrinutosti međunarodnih partnera. Izvještaji nisu javnog karaktera, već su interni vodič upravi kompanije za pravilno postavljanje buduće strategije.

Za više informacija o ovom jedinstvenom servisu možete se obratiti putem e-mail adrese: info@wefec.org